Vitamin C

Vitamin C isto tako poznat i kao L-askorbinska kiselija je vitamin topiv u vodi koji je prirodno prisutan u hrani,ili se dodaje u hranu,te je isto tako dostupan kao dadotak u prehrani(suplement).Ljudi,za razliku od većine životinja, nisu u stanju sintetizirati vitamin C endogeno,te je zbog toga ovaj vitamin veoma bitan u ljudskoj ishrani.Vitamin C je potreban za biosintezu kolagena, L-karnitina, te nekih neurotransmitera; Vitamin C također ima važnu ulogu u metabolizmu proteina. [1,2]Kolagen je bitna komponenta vezivnog tkiva, koji igra važnu ulogu u zacjeljivanju rana.Vitamin C je također važan fiziološki antioksidans [3] i i isto tako je dokazano da ovaj vitamin obnavlja ostale antioksidanse u tijelu kao što je vitamin E.[4] Trenutno se vode neka istrživanja dali vitamin C može sprjećiti loše djelovanje slobodnih radikala zbog svog antioksidanog djelovanja te tako sprjećiti određene bolesti kao što je rak i bolesti srca u kojima je jedan uzročnika ovih bolesti.Osim svojih antioksidanim funkcijama,vitamin C igra važnu ulogu i u radu imunološkog sustava[4] te poboljšava absorbciju željeza nonhema[5]oblik željeza koji je prisutan u biljnoj ishrani.Nedovoljni unos vitamina C uzrokuje skorbut,koji se karakterizira sa umorom,raširenom slabosti vezivnog tkiva i krhosti kapilara.
[1,2,4,6-9]

Absorbcija vitamina C se regulira sa aktivnim trasnporterom.Ćelije akumuliraju vitamin C preko drugog specifičnog transportnog proteina.
Neka istraživanja pokazuju da vitamin C ulazi u ćelije sa nekim glukoznim transporerima a onda se pretvara u askorbinske kiseline.Povezanost između askorbinskom kiselinom i vitaminom C je još uvijek nepoznata.Oko
70% -90% vitamina C se apsorbira po umjerenim unosom 30-180 mg / dan.Međutim, u dozama iznad 1 g / dan, apsorpcija pada na manje od 50% i preostala doza se izlučuje kroz mokraću.[4]Rezultati iz farmakokinetičkih studija ukazuju na to da su oralne doze od 1,25 g / dan askorbinske kiseline proizvode najvišu koncetracija plazme vitamina C od 135 mol / L, što je oko dva puta veći od onih proizvedenih konzumacijom 200-300 mg / dan askorbinske kiseline iz vitamina C.[10].Farmakokinetičko predviđanjima su da i bi čak doze do 3 g askorbinske kiseline konzumirane svaka četiri sata proizvela maksimalnu koncentraciju samo 220 mikromol / L [10]. Ukupni sadržaj vitamina C u tijelu je 300 mg do oko 2g.[4]. Visoke razine vitamina C (milimolarnog koncentracije) se zadržava u ćelijama i tkivima,a najviše se nalazi u leukocitima(bijelim krvnim ćelijama),oči, nadbubrežnoj žlijezdi,
hipofizi i mozgu.Relativno niske razine vitamina C (mikromolarnih koncentracija) nalaze se uizvanstaničnoj tekućini poput plazme, crvenih krvnih stanica, i slini[4].

Preporučeni unos vitamina C

Preporučeni unos vitamina C se bazira na podatcima Food and Nutrition Boarda[8]

Hrana bogata vitaminom C

Voće i povrće su najbolji izvor vitamina C,vidi tablicu 2) [12].Agrumi, rajčica i sok od rajčice,krumpir su najčeći izvori vitamina C.Ostali izvori hrane su crvene i zelene paprike, kivi, brokula, jagode, prokulica i dinja (vidi tablicu 2) [8,12].Iako vitamin C nije prirodno prisutan u žitaricama,on se dodaje u nekim žitaricama.Sadržaj Vitamina C se u nekoj hrani može smanjiti sa dugotrajnim skladištenjem i kuhanjem zbog toga što je askorbinska kiselina topiva u vodi
i može biti uništena na prevelikoj temperaturi.[6,8]Kuhanje na pari ili u mikrobranovoj mogu smanjiti gubitak.Srećom, mnogi od najboljih izvora vitamina C kao što su voće i povrće se obićno konzumiraju sirovi.Konzmiranje pet različitih vrsta voća može pružiti više od 200 mg vitamina C.

Nedostatka vitamina C

Akutni nedostatak vitamina C dovodi do skorbuta [7,8,11].Vremenski okvir za razvoj skorbuta varira, ovisno o rezervama vitamina C u tijelu ali se znakovi mogu pojaviti u roku od 1 mjesec ukoliko se vitamin C konzumira u veoma
mali količinama(ispod 10 mg / dan) ili se ne konzumira nikako [6,7,21,22]Početni simptomi mogu uključivati umor (vjerojatno rezultat poremećenosti sinteze karnitina),slabost,i upalu zubnog mesa.[4,11].Kao što napreduje nedostatak vitamina C,sinteza kolagena postaje oslabljena i vezivno tkivo isto tako postaje oslabljeno,uzrokujući petehiju,bol u zglobovima,sporo zarastanje rana.[1,2,4,6-8]Dodatni znakovi skorbuta mogu biti depresija,kao i oticanje,te krvarenje zubnog mesa i slabljenje ili gubitak zuba zbog slabosti kapilara i tkiva. [6,8,9].Isto tako se može pojaviti nedostatak željeza zbog anermije odnosno zbog povećanog krvarenja i smanjena absorbcije nonhema sa niskim unosom vitamina C.[6,11]Kod djece se može pojaviti i bolest kostiju[6]. Ako se ne liječi, skorbut može biti koban.[6,9]. Do kraja 18. stoljeća, brojni nautičari koji su putovali na dužim okeanskim putovanjima bez ili sa malo izbora vitamina C su umrli od skrobuta.Sredinom 1700’tih godina James Lind,kirug u britanskoj mornarici,je uradio istraživanje i utvrdio je da konzumiranje agruma i sokova od agruma može izljećiti skrobut,iako znanstvenici nisu dokazali da je askorbinska kiselina aktivni sastojak agruma sve do 1932 [23-25]. Danas, nedostatak vitamina C i skorbuta je rijetak slučaj u razvijenim zemljama[8].Očiti simptomi se mogu dogoditi samo ako je unos vitamina C padne od 10 mg / dan za nekoliko tjedana [5-8,21,22].Nedostatak vitamina C je rijetkost u razvijenim zemljama, ali još uvijek se može pojaviti kod osoba s ograničenom raznolikosti hrane.

Sljedeće skupine imaju veću vjerojatnost od drugih da postoji rizik od nedovoljnog unosa vitamina C.

Pušači i pasivne “pušači”

Istraživanja pokazuju da pušači imaju niže razinu vitamina C u plazmi od nepuša,dijelom i zbog povećanog oksidativnog stresa [8].Zbog toga su naučnici zakljućili da bi pušači trebali konzumirati 35 mg više nego nepušaći.[8]. Izloženost pasivnom pušenju također smanjuje razinu vitamina C.
Iako ovo istraživanje nije utvrdilo dali postoji bojaznost kod nepušaća ukoliko su u blizini pušača,ti pojedinci se trehali osigurati da unose dovoljno količinu vitamina C.[4,8].

Dojenčad hranjena kuhanim mlijekom

Većina novorođenčadi u razvijenim zemljama su hranjene majčinim mlijekom ili instant formulama,a oba sadrže dovoljne količine vitamina C.[8,13].Iz više razloga konzumiranje kuhanog kravljneg mlijeka se ne preporučuje.
Ova praksa može uzrokovati nedostatak vitamina C, jer je kravlje mlijeko, naravno, ima vrlo malo vitamina C i toplina može uništiti vitamin C [6,12].

Pojedinci koji ne konzumiraju raznoliku hranu

Iako su voće i povrće najbolji izvori vitamina C,mnoge druge namirnice sadrže veoma malo ovog vitamina.Dakle, kroz raznovrsnu prehranu, većina ljudi bi trebali biti u stanju zadovoljiti preporućeni unos vitamina C odnosno konzumirati dovoljnu količinu vitamina C kako bi se sprjećio skorbut.Ljudi koji ne konzumiraju raznosvrsu hranu uključujući i neke starije osobe,siromašne pojedince koji pripremaju svoju hranu; ljudi koji zloupotrebljavaju alkohol ili droge,ljudi s mentalnim bolestima; i,
povremeno, djeca imaju povećani rizik od unosa vitamina C.[4,6-9,11].

Osobe s malapsorpcijom i nekim kroničnim bolestima

Neke zdravstvena stanja mogu smanjiti apsorpciju vitamina C i/ili povećati potrebu za vitaminom C potrebnog od strane tijela.Osobe s teškom crijevnom malapsorpcijom ili kaheksijom i pacijenti koji imaju rak mogu imati povećanu rizik neadekvatnosti vitamina C.[26]. Niske koncentracije vitamina C također može pojaviti kod pacijenata koji su na dijalizi.[27].

Vitamin C i zdravlje

Zbog svog antioksidativnog djelovanja i njegovoj ulozi u jačanju imuniteta vitamin C može sprjećiti i/ili liječiti brojne zdravstvene uvjete.Ovo poglavlje se fokusira na četiri bolesti i poremećaja u kojem vitamin C može igrati ulogu: Rak (uključujući prevenciju i liječenje), kardiovaskularne bolesti, senilnu malikularnu degeneraciju i katarakte, i te prehlade.

Prevencija raka

Epidemiološki dokazi upućuju na to da je veća konzumacija voća i povrća povezana s nižim s nižim rizikom od većine vrsta raka, Što je možda povezano sa unosom vitamina C[1,2].Vitamin C može ogranićiti formiranje karcinogena kao što su nitrozamin[2,28] te isto tako sprjećiti ili ublažiti oksidativna oštećenja koja mogu dovesti do raka [1]. Većina studija su otkrili obostranu povezanost između vitamina C i raka pluća,dojke, debelog crijeva i rektuma, želuca, usne šupljine, grkljana ili ždrijela i jednjaka [2,4].Koncetracija vitamina C je isto tako niža kod ljudi koji imaju rak.[2]. Međutim, dokazi iz budućih kohorti studija je nedosljedna, vjerojatno zbog različitih unos vitamina C među studijama.

U skupini od 82.234 žena u dobi od 33 do 60 godina iz Nurses ‘Health studije konzumiranje 205 mg / dan vitamina C iz hrane u usporedbi s prosjekom od 70 mg / dan (najniži unos) je povezan sa s 63% manjim rizikom od raka dojke kod žena prije menopauze s obiteljskom poviješću raka dojke [29].

S druge strane Kushi i njegovi kolege nisu promatrati znatno manji rizik od raka dojke kod žena u postmenopauzi koje konzumiraju najmanje 198 mg / dan (najvišiunos) vitamina C iz hrane u usporedbi s onima koji konzumiraju manje od 87 mg / dan (najniža unis)30].Recenzija ove studije urađena od strane

Dokazi iz većine kliničkih studija pokazuju da dodatci u prehrani vitamina C
u kombinaciji s drugim mikronutrijentima, ne utječe na rizik od raka.U Supplémentation en Vitamines et Minéraux Antioxydants studiji je tesitrano 13,017 zdravih Francuza koji su konzumirali suplemente askorbinske kiseline u iznosu od 120 mg 30 mg vitamina E, 6 mg beta-karoten, 100 mcg selena, 20 mg cinka ili placebo [32]. Nakon prosjećno 7.5 godina suplementacija antioksidanasa su sprječili ukupnu incidenciju raka u muškaraca
ali ne i kod žena. Osim toga, osnovni antioksidativni status je bio povezan sa rizikom od raka kod muškaraca, ali ne i kod žena [33].
Dodaci od 500 mg / dnevno vitamina C u kombinaciji sa 400 internacionalnih jedinica vitamina E,razdoblju od 8 godina nije uspjela smanjiti rizik od raka prostate ili drugih oblika raka, u usporedbi s placebom u sredovječnih i starijih muškaraca koji su sudjelovali u ovoj studiji.[34]. Slični rezultati zabilježeni su i kod žena koji su sudjelovali u ovoj studiji[35].U usporedbi s placebom,suplementi sa vitaminom C,(500 mg / dan) za prosječno 9,4 godina nije imao značajan učinak na ukupnoj incidenciji raka i smrtnosti od raka.U velikom studiji napravljenoj u Kini dnevno konzumiranje suplementa Vitamina C,(120 mg) plus molibden (30 mcg) za 5-6 godina nije značajno utjecati na rizik od razvoja raka želuca[36].Osim toga, tijekom 10 godina praćenja,ova doza nije uspjela značajno uticati na ukupni pobol i smrtnost od raka jednjaka, želuca ili drugih vrsta raka [37].U 2008 godini pregled više studija Vitamina C i ostalih antioksidansa dodataka za prevenciju raka probavnog sustava nisu pronašli uvjerljive dokaze da vitamin C (ili beta-karotena, vitamina, ili vitamin E) sprječava gastrointestinalni rak [38].
U ovom trenutku,ne postoje vjerodostojni izvori da vitamin C može sprjećiti rak.

Lijećenje raka

Tijekom 1970-ih, studije Camerona, Campbell i Pauling su zaključili da visoke doze vitamina C ima blagotvoran utjecaj na kvalitetu života i preživljavanje
kod osoba koji imaju terminalnu bolest odnosno terminali rak [42,43].Međutim, neke naknadne studije se ne slažu sa ovim rezultatima.[44]
U studiji Moertel, bolesnici s naprednim rakom debelog crijeva koji su konzumirali 10 g na dan vitamina C nisu prošli ništa bolje od onih koji su konzumirali placebo.Analiza istraživanja pokazuju da vitamin C ne sprjećava smrtnot kod raka[39].

Visoka koncentracija vitamina C može djelovati kao pro-oksidans te generirati vodikov peroksid koji može biti toksićan za ćelijama karcinoma.[48-50].Na temelju tih nalaza i nekoliko slučajeva izvješća oboljelih od uznapredovalog
raka koji su imali izuzetno dugo trajanje života poslije primjene visoke doze vitamina C IV, neki istraživači su podržavali ponovno korištenje visoke doze vitamina C kao lijeka za liječenje raka [3,46,48,51].Kao što je objašnjeno u nastavku, neizvjesno je hoće li dopunske vitamina C i drugim antioksidansima mogao komunicirati s kemoterapijom i / ili zračenjem[52].

Dakle, pojedinci prolaze kroz ove postupke se trebaju posavjetovati sa svojim doktrom prije uzimanja vitamina C ili drugih antioksidansa dodataka, osobito u visokim dozama [53].

Kardiovaskularne bolesti

Dokazi iz mnogih epidemioloških studija sugeriraju da je visoki unos voća i povrćapovezan sa smanjenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti [1,54,55].
Ovo bi moglo biti povezano sa antioksidativnim djelovanjem ovih namirnica jer sprjećavaju oksidativno oštećenje što je jadan od glavnih uzročnika kardivaskularnih bolesti[1,4,55].Osim svojih antioksidativna svojstva, vitamin C isto tako smanjuje monocyte adherence u endotelu,povećavaju proizvodnju dušičnog oksida te smanjuje  vazodilataciju što sprjećava apoptozu.[2,56].
Međutim rezultati iz studija koji su urađeni kako bi se pronašla povezanost vitamina C i kardiovaskularnih bolesti su konfilktna.[55]. U Nurses ‘Health Studiji,koja je trajala 16 godina je pokazala da unos vitamina C iz hrane
i suplemenata može smanjiti koronarni rizik od srčanih bolesti [57].
Međutim, unos vitamina C samo ishranom nije pokazao takve učinke,što sugerira da one osobe koje koriste dodatake vitamina C mogu smanjiti rizik od koronarhib srčanih bolesti.Mnogo manja studija pokazaje da žene u postmenopauzi sa dijabetesom koji konzumiraju najmanje 300 mg / dan vitamin C imaju veći broj smrtnih slučajeva uzrokovanim srćanim bolestima [58]. Kod muških liječnika koji su sudjelovali u Physicians ‘Health studiji je pokazala da korištenje vitamina C u prosjeku od 5,5 godina nije bila povezana sa značajnim smanjenjem ukupnog mortaliteta kardiovaskularne bolesti i smrtnost koronarne bolesti srca [60].Skupna analiza devet budućih studija koja je obuhvatila 293.172 subjekata bez koronarne bolesti srca je na početku
utvrdila da ljudi koji konzumiraju manje od 700 mg dnevno vitamina C imaju 25% manji rizik od koronarne učestalosti srčanih bolesti nego oni koji nisu uzimali suplemente vitamina C.[61]. Rezultati iz većine kliničnih ispitivanja su nisu uspjeli pokazati blagotvoran učinak konzumiranja vitamina C na primarnoj i sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti.U ženskoj antioksidacijskoj kardiovaskularnoj studiji u kojoj je učestvovalo 171 žena u dobi od 40 godina ili starijih s poviješću kardiovaskularnih bolesti unos 400 mg vitamina C dnevno nije pokazao pozitivan učinak na sprjećavanje kardiovaskularnih bolesti.[62].Isto tako suplementacija vitamina C (500 mg na dan) u toku 8 godina nije imala pozitivan učinak na glavne koronarne bolesti na liječnike koji su učestvovali u Physicians’ Health studiji II [63].

Ostale kliničke studije su uglavnom istraživale učinke vitamina C na kardiovaskularne bolesti ali u kombinaciji sa drugim antioksidansima kao što su vitamin E i beta-karoten,ćime se teško može utvrditi uloga vitamina C,odnosno njegov doprinos.Studija SU.VI.MAX je ispitala učinke kombinacije vitamina C (120 mg / dan), vitamin E (30 mg / dan), beta-karoten (6 mg / dan), selen (100 mcg / dan) i cinka (20 mg / dnevno) kod 13,017 odraslih osoba iz Francuske[32].Nakon prosječnog praćenja od 7,5 godina ova kombinacija antioksidanasa nije imala ishemijske kardiovaskularne bolesti kod muškaraca i kod žena.U studiji u kojoj je učestvovalo 423 žena u postmenopauzi s najmanje jednim koronarom stenozom od 15% -75%,konzumiranje 500 mg vitamina C u kombinaciji sa 400 internacionalnih jedinica vitamina E,dva puta na dan, ne samo da nema pozitivno djelovanje na kardiovaskularne bolesti nego značajno povećava smrtnost nego placebo[64].
Autori iz meta-analize kontroliranih ispitivanja su zaključili da antioksidansi kao dodatci u prehani (vitamini C i E i beta-karoten i selen) ne utječu na progresiju ateroskleroze [65].Slično tome, sustavni pregled učinaka vitamina C u sprječavanju i liječenju kardiovaskularnih bolesti
otkriva da vitamin C ne igra značajnu ulogu u prevenciji kardiovaskularnih bolesti [66].Međutim istraživanje provedeno u Kini pokazuje da konzumiranje 120 mg vitamina C sa molibden u roku od 5 godina značajno smanjuje rizik od cerebrovaskularnih smrti za 8% tijekom 10 godina praćenja nakon završetka aktivne intervencije. Iako ovo istaživanje pokazuje pozitivni učinak vitamina C za prevenciju kardiovaskularnih bolesti druge ostla istraživanja i studije ne pokazuju iste rezultate.

Degeneracija makule i katarakta su dvije od vodećih uzroka gubitka vida kod starijih osoba.Oksidativni stres može pridonijeti nastanku oba uvjeta. Dakle, znanstvenici su pretpostavili da je vitamin C i ostali antioksidansi igraju ulogu u  sprjećavanju i / ili liječenje ovih bolesti.Studija koja je urađena u Nizozemskoj je otkrila da odrasle osobe u dobi od 55 godina ili starijih
koji konzumiraju visoku količinu vitamina C,kao i beta-karotena,cinka i vitamin E imaju smanjeni rizik od degeneracije makule.Međutim, većina prospektivnih ne podupiru ove rezultate [68].Autori koji su analazirali više studija su zaključili da vitamin C i drugi antioksidativni dodatci ne sprjećavaju degeneraciju makule[69].Iako su istraživanja pokazala da antioksidansi ne sprjećavaju degeneraciju makule neka istraživanja sugeriraju da
oni mogu pomoći u usporavanju napredka degeneracije makule[70].Jedna studija pokazuje da konzumiranje (500 mg vitamina C, 400 IU vitamina E, 15 mg beta-karotena, 80 mg cink i bakar 2 mg) smanjuje rizik od degeneracije makule za 28 posto.[72].Visoki prehrambeni unos vitamina C i viša koncetracija u plazmi su povezani s nižim rizikom od nastajanja katarakte u nekim studijama [2,4].U petogodišnjoj kohortnoj studija sprovedenoj u Japanu,povećani unos vitamina C je povezan sa smanjenim rizikom od razvoja katarakte[73].Isto tako ostale dvije studije pokazuju da konzumiranje više od 300 mg vitamina C smanjuje rizik od formacije katarakte za 70% -75% [2,4].Korištenje suplemenata vitamina C, s druge strane, je povezana sa 25% većim rizikom od senilne ekstrakcije katarakte u skupini  od 24.593 švedskih žena u dobi od 49 do 83 godina [74]. Ostale studije pokazuju da korištenje 120 mg vitamina C sa 120 mg sa 30 mcg molibdena u roku od 5 godina ne smanjuje
rizik od katarakta.[75].Međutim, odrasli u dobi od 65 do 74 godine koji su primali 180 mg vitamina C plus 30 mcg molibden u kombinaciji s ostalim hranjivim tvarima kao što su mutlivitaminski dodatci su imali 43% manji rizik od razvoja nuklearne katarakte od onih koji su primili placebo [75].
U studiji AREDS,¸starije osobe koje su konzumirali suplemente vitamina C
od 500 mg vitamina C, 400 IU vitamina E i 15 mg beta-karotena u prosjeku 6,3 godine pokazuje da te osobe nisu imale značajan manji rizik od katarakte ili njenog razvoja od onih koji su primali placebo.[76].Studija AREDS2,koja je takođe koristila isti dozu je pokazala iste rezultate[77].Sveukupno, trenutno dostupni dokazi ne pokazuju da vitamin C,korišten sam ili u kombinaciji sa drugim antoksidansima utječe na rizik od razvoja degeneracija makule iako postoje neka istraživanja koja pokazuju pozitivne učinke na sprjećavanje razvoja degeneracije makule.

Prehlada

U 1970 Linus Pauling je izjavio da itamin C može uspješno liječiti i / ili spriječiti prehlade [78]. Rezultati naknadnih kontroliranim studijama su bili nedosljedni,što je rezultiralo mnogim kontraverzama,iako je javni interes za tu temu i dalje visok.[79,80]. Međutim meta analiza pokazuje da konzumiranje 200 mg dnevno vitamina C ne smanjuje rizik od prehlade kod ošte populacije[80].Međutim, u ispitivanjima su učestvovali maratonci,skijaši i vojnici izloženi ekstremnim fizićkim vježbama i / ili hladnim uvjetima.U općoj populaciji, korištenje profilaktičkog vitamina C,može smanjiti trajanje prehlade za 8% u odraslih i 14% djece. Kada se uzima nakon početka simptoma prehlade, vitamin C nije utjecao na trajanje prehlade.Sveukupno, dosadašnji dokazi pokazuju da redoviti unos vitamina C u dozama od najmanje 200 mg / dan ne smanjuje učestalost prehlade u općoj populaciji,
ali ta doza bi mogla biti korisna osobama koji su izloženi ekstremnim vježbama ili hladnim uvjetima,te kroničnim pušaćima a isto tako i kod starijih osoba[80-82].Korištenje vitamin C može skratiti trajanje prehlade i ublažiti težine simptoma u općoj populaciji [79,82],što je moguće vjerojatno zbog anti-histaminskih učinaka visoke doze vitamina C,[83].

Zdravstveni rizici od pretjeranog unosa vitamina C

Vitamin C ima nisku toksičnost i vjeruje se da njegov pretjerani unos ne izaziva ozbiljne nuspojave [8].Najčešće simptomi pretjerano unosa su proljev, mučnina, abdominalni grčevi i drugi gastrointestinalni poremećaji
zbog osmotskog učinka neabsorbirane količine vitamina C u gastrointestinalnom traktu [4,8].Žene u postmenopauzi s dijabetesom koji su sudjelovali u ovom istraživanju,pokazuje da je konzumiranje 300 mg
vitamina C povezano s povećanim rizikom od mortaliteta kardiovaskularnih bolesti [58].Iako se ovakvav rezultat nije pojavio u nijednoj drugoj studiji,, tako da značaj ovog otkrića neivjesan.Veći dnevni unos vitamina C također može potencijalno povećati mokraćni oksalat izlučivanje mokraćne kiseline, što bi moglo pridonijeti stvaranju bubrežnih kamenaca, pogotovo kod osoba s bubrežnim poremećajima [8].Najbolji dokaz da vitamin C doprinosi formiranju bubrežnih kamenaca u bolesnika s prethodno postojećom Postoji vjerovatnost da visoki unos vitamina C isto tako može povećati apsorpciju željeza.Kod zdravih osoba to mi mogao biti problem[8].Međutim, kod osoba s nasljednom hiperoksalurijom.Kronična konzumacija visokih doza vitamina C može pogoršati preopterećenja željezom i uzrokovati oštećenja tkiva [4,8].Pod određenim uvjetima, vitamin Cmože djelovati kao pro-oksidans,te potencijalno pridonosi oksidativnom oštećenju[8].Nekoliko In vitro studija predlažu da se vitamin C ponaša kao pro-oksidans te da suplemnti vitamina C mogu uzrokovati oštećenja DNA, a možda i doprinijeti razvoju raka [8,87,88].Međutim, druge studije nisu pokazale povećanu oksidativni štetu ili povećani rizik od raka s visokim unosom vitamina C [8,89]. Ostali izvijestili učinci visokog unosa vitamina C uključuju smanjenje razine vitamina B12 i bakra,ubrzavanje metabolizma ili izlučivanje askorbinske kiseline, eroziju zubne cakline i alergijske rekacije.[8]. Međutim, barem neke od tih zaključaka bili su posljedica pokusnog artefakta, a dodatna istraživanja nisu potvrdili ove opservacije [8]. FNB je uspostavila tolerantnu dozu za vitamin C,koji se odnose na hranu i dodatake prehrani(Tablica 3) [8]. Dugoročni unos vitamina C iznad tolerantne doze može povećati rizik od štetnih učinaka na zdravlje.Ova tabela se ne odnosi za ljude koji primaju vitamin C za lijećenje,ali takvi pojedinci bi trebao biti pod nadzorom liječnika [8].Interakcije s lijekovima(misli se na suplemente vitamina C odnosno dodatke prehrani)Vitamin C može potencijalno izazvati interakciju s nekoliko vrsta lijekova.Pojedinci koji uzimaju ove lijekove redovito bi se trebali konzultirati sa svojim liječnikom oko konzumiranja vitamina C.

Kemoterapija i zračenje

Sigurnost i učinkovitost uporabe vitamina C i drugim antioksidansa tijekom liječenja raka je kontroverzna tema.[52,90,91]. Neki podaci pokazuju da bi antioksidani mogli zaštititi stanice tumora od djelovanja terapije zračenjem i kemoterapeutskim agensima, kao što je ciklofosfamid, klorambucil, karmustin, busulfan, tiotepa, i doksorubicin [53,90,92,93].Ali ove studije su kritizirane zbog loše sheme studija.[51]. Ostali podaci ukazuju da bi antioksidansi
mogli zaštiti normalna tkiva od kemoterapije i zračenja [90,92]
i/ili unaprijedili učinkovitost konvencionalnog liječenja raka [94].
Međutim, s obzirom na fiziološki čvrstom kontrolom vitamina C, nejasno je hoće li sintetski vitamin C može promijeniti koncentraciju vitamina C dovoljno proizvesti predložene učinke.Pojedinci koji se podvrgavaju kemoterapiji ili zračenju bi se trebali posavjetovati sa svojim onkologom prije prije uzimanja vitamina C ili drugih antioksidansa dodataka, osobito u visokim dozama [53].
[1,2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14,15,16,17,18,19,20,21,22,23,24,25,26,27,28,29,30,31,32,33,34,35,36,37,38,39,40,41,42,43,44,45,46,47,48,49,50,51,52,53,54,55,56,57,58,59,60,61,62,63,64,65,66,67,68,
69,70,71,72,73,74,75,76,77,78,79,80,81,82,83,84,85,86,87,88,89,90,91,92,93,94]