Istine i laži o hrani u mainstrim medijima

Istine i laži o hrani u mainstrim medijima

 

Laž broj 1

istine i laži o hrani

Dali vas zdrave masti zaista debljaju?

Ako jedete masti udebljat ćete se

Ali prehrana sa malo masti je donijela više štete nego koristi od kada se poćela primjenjivati,jer su je tada povećata

kupovina “low fat” proizvoda koji sadrže trans masti koje povećavaju rizik od pretilosti,dijabetesa i srćanih bolesti.
Iako je možda logićno da će vas masti udebljati jer 1 gram masti sadrži 9 kalorija,to uopšte nije tačno.
Zapravo prehrana sa velikom količinom masti a malom količinom ugljenhidrata pokazuje bolje rezultate
mršavaljenja od dijeta sa niskom količinom masti.[1,2]
Važno je da ljudi shvate da ako jedu zdrave masti to ih neće udebljati(isto ko kada jedete piletunu nećete se pretvoriti u pile,
znam loša usporedba koja možda čak nije ni smiješna ali eto ipak sam probao biti kreativan).Primarni uzrok prekomjerne težine je
ustvari prekomjerno konzumiranje šećera,pogotove frukoze(visoko fruktoznog kukurzonog sirupa) kao i procesuiranih
žitarica koji imaju slićan učinak na tijelo kao šećer.Većinom hrane koja je oznaćena etiketom low fat ustvari sadrži
veći postotak šećera jer kad se smanji količina u nekom proizvodi on gubi na ukusu pa se to mora nadoknaditi.

Laž broj 2

Soja je zdrava hrana.

Kao što i sami možete vidjeti,marketing je čudo.Proizvodi od soje koji nisu fermentirani nisu zdravi i mogu
predstavljati problem i za muškarce i žene.Iako se u većini medija može čuti da je soja zdrava ima puno više istraživanja koja
dokazuju potpuno suportno odnosno da soja izaziva probavne smetnje,pad imunološkog sistema,disfunkciju tiroidne štitnjače,reproduktivne
bolesti i neplodnost čak i rak i srćane bolesti.
I da ostavimo to po strani,trebali biste znati da je oko 90% od soje genetski modificirano,a genetski modificirana hrana ima
svoje zdrastvene rizike.Organska i fermentirana soja ima neke zdrastvene prednosti.Primjeri takvih fermentiranih proizvoda su
miso,nato i tempeh.

Laž broj 3

Jaja nisu zdrava
istine i laži o hrani

Jaja su možda najzdravija hrana na svijetu!

Ovo ćete često ćuti pogotovoto zbog žumanjka jer on povećava razinu kolesterola u tijelu.Ali istaživanja
su pokazala upravo suprotno,odnosno da konzumiranje jaja ne povećava loš kolesterol.Sudionici ovog istaživanja
su jeli dva jaja dnevno u trajanju od šest tjedana.[3]
Jaja nam mogu pomoći i u mršavljenju.[4]
Jaja su veoma zdrava namirnica i sadrže
-4 do 6 grama proteina i sadrže sve esencijalne amino kiseline
-Jaja su dobra za vaše oči jer sadrže,lutein i zeaksantin, antioksidanse koje se mogu naćin u našoj očnoj leči i mrežnjači
– su veoma dobar izvor kolina(jedno jajde sadrži 300 mikrograma) koje su član obitelji B vitamina i pomažu u regulaciji
živčanog i kardiovaskularnog sistema.Kolin je osobito koristan za trudnice,jer utječe na povoljan razvoj mozga kod nerođenog djeteta
-Jaja su rijetka namirnica koja sadrži prirodni vitamin D
-Jaja održavaju zdravlje kose i noktiju,zbog visokog sadržaja sumpora
-Jaja isto tako sadrže biotin,kalcij,bakar,folnu kiselinu,jod,željezo,mangan,magnezij,niacin,kalij,selen,natrij,tiamin,vitamin
A,vitamin B2,vitamin B2,vitamin B12,vitamin E i cink

Laž broj 4

Cijelovite žitarice su zdrave za svakoga

Mnogo smo godina slušali da su žitarice zdrave i da su dijetalna vlakna u žitaricama veoma korisna.Ali nažalost,ukljući i
cijeloviza zrna žitarice i organska mogu povećati nivo inzulina što povećava rizik od raznih bolesti.Većina njih isto
tako sadrži gluten na koji su mnogi alergični(neki čak i neznaju to).Žitarice sadrže i antinutrijente
kao što su fitinska kiselina i lektini koji sprečavaju absorbciju nekih minerala i vitamina u tijelu.
Na unos žitarica bi ste posebno trebali paziti ako imate sljedeće simptome
-Ako imate višak kilograma
-Ako imate dijabetes
-Ako imate visok krvni tlak
-Ako imate visok kolesterol
Ako ste dovoljno sreti da spadata u grupu ljudi koja nema problema sa insulinskom otpornošću onda možete jeste
umjerene količine žitarica.Ali poznato je da se tijelo mjenja tokom godina,tako da ono što je možda bilo dobro za vas
tokom 20 i 30 godina može postati problem tokom 40 jer hormon rasta opada i način vježbanja se mjenja.

Laž broj 5

Pasterizirano mlijeko je zdravo
istine i laži o hrani

Dali je pasterizirano mlijeko zaista zdravo?

Ovo je možda od najstarjih laži koja je konstatna prisutna ali nažalost to je daleko od istine.
Konvencionalne agencije za zdravstvo također odbijaju upoznati javnost sa stvarnim problemima vezanim za upotrebu
antibioitika i hormona rasta koji se upotrebljavaju kod dobijanja konvecionalnog pasterizovanog mlijeka.Problem
kod pasterizovanog mlijeka se javlja zbog toga što nakon pasterizacije mlijeko ustvari mjenja strukturu
a takvo mlijeko može uzrokovati alergije i imunološke probleme.Važni enzimi kao što je laktaza su uništeni
tokom pasterizacije što dovodi do toga da mnogi ljudi nemogu probaviti mlijeko.Osim toga umjanjuje se i vrijednost
vitamina A, C, B6 i B12 a mliječni proteini od nutritivno vrijedih komponenata postaju konfiguracija neprirodnih
amino kiselina koji zapravo mogu naštetit vašem zdravlju.Ovo se odnosi i na organsko pasterizovano mlijeko.
Iskorjenjivanje korisnih bakterija kroz proces pasterizacije isto tako zaustavlja promicanje patogena,umjesto
da vas štiti od istih.Zdravija alternativa pasterizovanom mlijeku je surovo mlijeko koje je
izvanredan izvor nutrijenata uključujući i korisne bakterije kao što su Lactobacillus acidophilus.

Laž broj 6

Ako unosite previše proteina imat ćete problema sa bubrezima i kostima

Podatak da proteini izlučuju kalcij iz kostiju je tačan ali to se dešava samo u kratkom vremenskom periodu ali dugoročno
istaživanje pokazaju suprotni učinak.

Znači dugoročno proteini su povezani sa poboljašnjem zdravlja kostiju i manjeg rizika od prijeloma.[5,6]

Osim toga istraživanja ne pokazuju nikakvu povezanost visokog konzumiranja proteina sa bolestima bubrega kod zdravih osoba.[7,8]

Naime,dva fakora koja utiču negativno na bubrege su dijabetes i visoki krvni tlak,a ironično je reći da visoko proteinsa dijeta poboljšava ova dva.[9,10]

Laž broj 7

Trebati jesti što više manjih obroka

Ideja da jedete više manjih obroka tokom dana ja da bi tako održani razinu metabolizma visokim je mit
koje uopšte nema smisla.
Istina je da se vaš metabolizam brži dok jedu odnosno dok se hrana probavlja,ali je količina hrana ta koja određuje
koliko energije(kalorija) ste iskoristili,a ne broj obroka.

To je dokazano i studijom u kojoj je jedna skupina sudionika jela više manjih obroka a druga manje obroka,
naravno cjelokupna količina hrane je bila ista i dokazano je da nema razlike.[11,12]

Čak je jedna studija pokazala da kod pretilih muškaraca koji konzimiraju šest obroka dnevno nemaju osjećaj sitosti,za razliku od onih koji su konzumirali tri obroka dnevno.[13]Ne samo da je nepraktično jesti tako često nego u nekim slučajevima može biti i štetno.

Za ljudsko tijelo nije prirdno da bude stalno u stanju sitosti.Naši predcima nije bila oduvijek dostupna
hrana kao što je nama danas.

Kada ne jedemo neko vrijeme aktivira se stanični proces koji se naziva autofagija,koji čisti
čisti otpadne tvari iz naših stanica.[14]
Ovo znači da post može biti veoma zdrav za nas.

Laž broj 8

Većina naših kalorija trebaju biti ugljenhidrati
istine i laži o hrani

Dali je piramide hrane zaista tačna?

Većina piramida hrane pokazuju da većina naših kalorija(50-60%) trebaju biti ugljenhidrati.
Ovo znači da bi trebali konzumirati dosta žitarica i šećera,s malim udiom namirnica koje sadrže masti kao jaja i meso.

Ovaj način prehrane zapravo može biti uspješan za neke ljudi,posebno za one koji su prirodno mršavi.
Znate one ljudi koji se uvijek žale(znaš jedem kao vo ali se nemogu udebljati …).

No za ljudi koji su pretili,imaju metabolički sindrom ili dijabetes,taj iznos ugljenhidrata je vrlo opasan.

Zapravo dijeta sa niskom količinom masti i visokom količinom ugljenhidrata je često puta uspoređivana sa
dijetom sa visokom količinom masti i niskom količinom ugljenhidrata a rezultati su uvijek bili
u korist dijete sa visokom količinom masti i niskom količinom ugljenhidrata.

Laž broj 9

Biljna ulja su zdrava za korišćenje

Polinezasićene masti se smatraju zdravim jer neke studije pokazuju da one smanjuju rizik od srćanih bolesti.
Ali mnoge mone vrste polinezasićenih masti i nisu sve iste.
Ono što je najvažnije,imamo omega 3 i omega 6 masne kiseline.

Omega 3 masne kiseline imaju protuupalna efekt za cijelo tijelo i smanjuju rizik od mnogih bolesti koji se povezane
sa upalom organizma.[15]

Zapravo veoma je važan omjer omega 3 i omega 6 masnih kiselina.Ako je omjer u korist omega 6 masnih kiselina,to

može izazvati probleme.
A najveću količinu omega 6 masnih kiselina u današnjoj prehrani unosimo kroz rafinirana biljna ulja i ulja sjemenki
kao što su sojino,kukuruzovo i suncokretovo ulje.

Tijekom evolucije ljudi nisu nikad imali toliki izvor omega 6 masti.To je neprirodno za ljudsko tijelo.

Zapravo postoje dokazi da pregolema količina omega 6 masti povećava rizik od srčanih bolesti.

Zato konzumirajte riblje ulje i izbjegavajte upotrebu biljnih ulja.

Laž broj 10

Šećer je štetan jer sadrži prazne kalorije

Nemojte me shvatiti pogrešno,šećer jeste loš ali to nije samo zbog toga što sadrži prazne kalorije bez nutritivnih
vrijednosti.

Negativni efekti šećera su mnogo dublji od toga.
Šećer,prvenstveno zbog visokog sadržaja fruktoze,utječe na metabolizam da stvara više tjelesnih masti(salo).

Fruktoza se metabolizira u jetri da bi se poslije izlučila u krv kao
VLVL liprotin.Time se povišavaju trigliceridi i kolesterol.[16,17]

Kao što sam ranije spomenuo fruktoza se metabolizira u jetri i zbog toga tijelo nema limit njenog unosa.

Teoretički pričano vi možete unijeti u tijelo neograničene količine fruktoze.

Fruktoza isto tako uzrokuje otpornost na inzulin i leptin što može dovesti do pretilosti,metaboličkog
sindroma i pretilosti.[18,19]

Šećer je jedna od najopasnijih namirnica u našoj dijeti po mom mišljenju.

istine i laži o hrani

Šećer,slatki okus koji nas ubija polako!

Istine i laži o hrani u mainstrim medijima
5 (100%) 1 vote[s]